Kvalitetna i zdrava prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika za uspjeh u sportu i treniranju, kako profesionalnom tako i amaterskom.

Uravnotežena prehrana može se postići jedino pravilnim unosom šest osnovnih sastojaka hrane. To su: voda, vitamini, minerali, ugljikohidrati, proteini i masti. Koliko je čega potrebno unositi u organizam ovisi od osobe do osobe, od sporta do sporta.

U svakom slučaju, za sportaše je važno unositi dovoljno ugljikohidrata i proteina, dok je unos masti nešto manji. Sve češće sportaši posežu i za raznim dodacima prehrani koji služe kao dopuna prehrani radi poboljšanja snage, mišićne mase itd. Spomenut ćemo one najčešće korištene: ugljikohidratni pripravci, proteinski pripravci, vitamini (najčešće B12 i B15), esencijalne aminokiseline, L-karnitin, inozin itd.

Sa unosom dodataka prehrani treba biti umjeren i oprezan, a neke od njih kao što su spomenuti vitamini B12 i B15 može propisati isključivo liječnik. Kad je riječ o uravnoteženoj prehrani, kako u svakodnevnom životu, tako i kod sportaša, naglasak je na optimalnom unosu vode. Preporučene dnevne količine iznose oko 2 litre, dok se kod sportaša radi o većim količinama. To je tako zbog obilnog znojenja kojim se iz tijela izlučuju velike količine vode.

Na primjer, sportaši sportova izdržljivosti izgube oko 1,5 litara znoja na sat, a u vrućim uvjetima okoline i preko 2,5 litre na sat. Unos vode važan je ne samo za sportaše, nego i za sve ljude općenito. Svakom organizmu je potrebna hidratacija kako bi nesmetano obavljao sve potrebne procese. Jedini je napitak koji ne sadrži dodatke i šećere, pa je time i najzdraviji i najefikasniji u borbi protiv viška kilograma. S tim problemom danas se bori veliki broj ljudi, a voda može biti od velike pomoći u postizanju optimalne tjelesne težine, ukoliko se kombinira sa zdravom i uravnoteženom prehranom.
Reći ćemo nekoliko riječi o tri najosnovnija sastojka u prehrani sportaša.

Ugljikohidrate kao najvažniji izvor energije potrebno je konzumirati u pet obroka dnevno. Isto tako, sportski uspjeh uvelike ovisi i o unosu proteina koji su zaduženi za izgradnju mišića, enzima, antitijela za imunitet i hormona. Njihov dnevni unos ovisi o spolu, vrsti i učestalosti treninga, te opterećenju. Treći najvažniji sastojak su masti koje omogućuju normalno funkcioniranje organizma, izgrađuju tkiva, stanične ovojnice i mozak. Kod unosa masti treba pripaziti da unos nezasićenih masnih kiselina bude veći od unosa zasićenih masnih kiselina.

Od ostalih sastojaka valja spomenuti vitamine i minerale, a sportaši bi posebno trebali voditi računa o tome da im sljedećih vitamina ne nedostaje u organizmu: vitamini A, C, D, E, K, folna kiselina, magnezij, kalij, kalcij, željezo i cink.
Činjenica je da se kod profesionalnih sportaša prehrana mora provoditi planirano i na adekvatan način, ponajprije zbog teških tjelesnih ali i psihičkih napora koje tijelo podnosi. Detaljno razrađen plan prehrane uvelike pomaže u tome i potrebno ga se pridržavati.

Ako i niste sportaš, zdrava prehrana pomoći će vam da se osjećate bolje, mlađe i poletnije, a o pozitivnom učinku na vaše zdravlje nećemo ni pisati.

funkcionalni, trening, alpha et, et omega, vježbanje, dobojska 28,girja,hard body trening,alpha,intenzitet,girje,forma,definicija alpha, trening, mršavljenje

Sindrom pretreniranosti javlja se kao posljedica pretjeranog opterećenja organizma, te nedostatka odmora i prilagodbe na tjelesni stres. To znači da tijelu i ogranizmu nismo dali dovoljno vremena da se adaptira i oporavi od treninga, ili smo jednostavno pretjerali i opteretili organizam. Najčešće se događa u periodu kada ste već stekli određenu formu, pa imate ambicije i želje napredovati još više, što prije to bolje. Takav način razmišljanja često je pogrešan i događa se više sportašima početnicima nego profesionalcima, a može se dovesti u red uvođenjem stručne osobe u sam trening. Tako ćemo pomoći organizmu da se uz stručnu pomoć postepeno adaptira na nove izazove i veća opterećenja. Važno je također i izbjegavati velika i nagla povećanja trenažnog opterećenja.
Postoji nekoliko vrsta umora kroz koje se pretreniranost manifestira:

AKUTNI UMOR – kratkotrajan umor koji traje jedan do dva dana. Simptomi su mišićni umor, poremećeni san i povećana reakcija na alergene.

UMOR SLIČAN AKUTNOM KOJI NASTAJE ZBOG POVEĆANJA STIMULANSA VELIKOG OPTEREĆENJA – simptomi traju više od dva dana i manifestiraju se kroz poremećaje sna, nedostatak apetita, otpor prema treningu te emocionalne smetnje.

PREVELIKI UMOR – prolazan umor koji traje nekoliko dana do dva tjedna. Simptomi mogu biti ozbiljniji nego kod akutnog umora. Može doći do povećane frekvencije u radu srca tijekom mirovanja, preranog umora i povećane žeđi.
Simptomi pretreniranosti mogu trajati tjednima, katkad i mjesecima. Važno ih je prepoznati i liječiti na vrijeme kako ne bi ozbiljnije ugrozili zdravlje. To naravno ne znači da ćete morati zaboraviti na treniranje, već samo da je vrijeme da usporite.

Svaki organizam reagira drugačije na povećano opterećenje, pa je važno dobro procjeniti koliko treninga i odmora je tijelu potrebno za normalno funkcioniranje i napredovanje. Uzroci pretreniranosti mogu biti: iznenadno povećanje trenažnog opterećenja, intenzivni treninzi bez adekvatnog odmora, ponavljanje istih treninga, stres izazvan emocionalnim problemima. Vrlo je važno sport i trening doživljavati kao zabavu i relaksaciju, a ne kao nešto što nam stvara stres i pritisak. Ako ipak do preopterećenja dođe, treba se pridržavati nekih savjeta: priuštite tijelu i organizmu dovoljno odmora, napravite plan treninga, informirajte se o prehrani sportaša te sukladno tome uvedite dovoljno korisnih namirnica u svoj plan prehrane, konzultirajte se sa vašim liječnikom ili trenerom o korištenju suplemenata za oporavak, relaksirajte se masažom ili nekim drugim opuštajućim tretmanom, pijte dovoljno vode, jer je hidratacija jedan od najvažnijih čimbenika u oporavku od pretreniranosti, unosite dovoljno vitamina u organizam. Najvažnije od svega je krenuti polako sa novim treningom. Tijelo će vam dati signal kada je spremno za novi početak. Krenite polako, sa laganim treningom, trčanjem ili vožnjom bicikla, i vodite računa da ne pretjerate u želji za napredovanjem i vraćanjem u staru formu.
Ako ga znamo uskladiti sa našim svakodnevnim navikama te potrebama i mogućnostima, sport može i mora biti zadovoljstvo i ispunjenje. Činjenica je da nijedan sportaš nije postigao vrhunske rezultate preko noći, ili nakon dva ili tri treninga. Sport je kompleksna stvar koja zahtjeva mnogo rada, discipline i odricanja, ali ponajviše je potrebno uložiti ljubavi u to što radite, jer će tako i rezultati biti vidljivi. Stoga ne pretjerujte, uživajte u svakom treningu i vaše tijelo će vam biti zahvalno.

 

Autor: Magdalena Burger